VDMA - Strojarska industrija s jakim lipnjem

Geopolitičke krize, carine i slaba potražnja u pojedinim zemljama opterećuju ukupnu vanjsku trgovinu u strojarskoj industriji. Sporazumi o slobodnoj trgovini i snažno EU unutarnje tržište ostaju važni.

109

Izvozna bilanca prvog polugodišta 2026. godine za strojogradnju i industriju u Njemačkoj je mješovita. Izvoz je nominalno pao za 0,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a prilagođeno cijenama za 2,5 posto. Ukupno je izvezeno strojeva i opreme u vrijednosti od 99,3 milijarde eura. U istom razdoblju uvoz strojeva porastao je nominalno za 2,2 posto na 47,9 milijardi eura.

„Geopolitičke napetosti, američka carinska politika i i dalje slaba trgovina s Kinom opterećuju izvoz strojeva u prvom polugodištu. Ipak, uglavnom stabilna druga četvrtina i posebno snažan izvozni porast od 6,8 posto u lipnju ograničili su polugodišnji minus na 0,8 posto“, komentira stručnjakinja za konjunkturu VDMA Anke Uhlig izvoznu bilancu za prvo polugodište.

Regionalni razvoj: SAD stabilni, Kina slaba, EU neujednačena

U izvozu prema SAD-u osjetno su usporavali američka carinska politika i jaka europska valuta. Ipak, izvoz u SAD u prvom polugodištu porastao je za 0,5 posto, što se također može pripisati stabilizaciji izvoza u drugoj četvrtini. Drugačija slika pojavila se kod izvoza prema Kini, gdje je izvoz pao za 13,8 posto. Europska unija također se razvijala bolje od prosjeka i uspjela je ostvariti stabilan rezultat s malim porastom od 1,3 posto. I ovdje se ukupno pozitivni rezultat može pripisati pozitivnom završetku četvrtine.

Unutar EU-a prikazala se neujednačena slika: Francuska i Nizozemska, na 3. i 5. mjestu među najvažnijim izvozničkim zemljama, porasle su za 3,6 odnosno 5,1 posto. Italija, koja se nalazi na 4. mjestu rang liste, morala je podnijeti blagi pad od 0,5 posto. S izvozom od 45,9 posto, EU je ostala najvažnija prodajna regija za strojogradnju iz Njemačke.

Ostala Europa ima izvoznu udjelu od 12,8 posto i također je mogla zabilježiti blagi porast od 0,5 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Među pojedinačnim tržištima, SAD s udjelom od 13,1 posto i dalje je na vrhu, slijede Kina (7,1 posto) i Francuska (6,9 posto). U uvozu iz 10 najvažnijih zemalja dobavljača, Francuska (plus 8,5 posto), Kina (plus 8,0 posto) i Austrija (plus 4,7 posto) posebno su se istaknuli.

Svjetla točka unutar EU-a su posebno izvoz prema Danskoj (plus 22,5 posto) i Švedskoj (plus 11,4 posto). Izvan Europe, posebno su se istaknuli Indija (plus 11,1 posto) i Kanada (plus 10,0 posto) s dvostrukim stopama rasta.

Očekivanja umjerena - nesigurnosti opterećuju

Izgledi za drugu polovicu godine ostaju nesigurni. Vojni sukobi u regiji Perzijskog zaljeva opterećuju svjetsku ekonomiju, a u američkom poslovanju carine na čelične i aluminijske derivate, kao i prijeteći novi carinski šokovi, usporavaju. U poslovanju s Kinom, očekuje se da će se kontinuirani pad izvoza koji traje od 2022. nastaviti. Tržište stoga gubi na težini za strojogradnju iz Njemačke. Ipak, Kina ostaje jedan od ključnih izvoznih tržišta zbog svog i dalje velikog udjela. Slaba potražnja iz europskih zemalja umanjuje izglede unutar EU-a.

„Trgovačke i geopolitičke nesigurnosti ostaju opterećenje za izvozno poslovanje. Nedavna obnova izvoza u SAD i dalje je pod uvjetom nesigurne carinske politike. U Kini slaba potražnja i rastući pritisak konkurencije umanjuju izglede za prodaju. Istovremeno, sve veća prisutnost kineskih ponuđača na svjetskim tržištima pojačava konkurenciju. Kako bi se izvozna tržišta proširila, industrija treba hitno dodatne sporazume o slobodnoj trgovini i učinkovitije europsko unutarnje tržište“, zaključuje Uhlig.

Preuzmi: Podaci o njemačkoj vanjskoj trgovini strojevima

Kontakt:

vdma.eu